Opis

Svaki vrtlar hobist sigurno se barem jednom susreo sa crnim sljezom. Bijeli sljez višegodišnji je rođak crnog sljeza, i u skladu s time, kako to već u obitelji biva, na njega jako nalikuje. Naziva se bijelim sljezom jer, za razliku od svog rođaka, ima bijele cvjetove koji su na dnu lagano ljubičasti. Cvjetovi su prilično veliki, sakupljeni u cvjetne klasove, a rastu od lipnja do kolovoza. Bijeli sljez ima uočljive nazubljene listove koji su spiralno raspoređeni na stabljici visokoj i  do 1,50 m. Listovi su s obje strane prekriveni pustenastim dlakama, što im daje sivozelenu boju. Bijeli sljez najbolje uspijeva na slanom ili vapnenačkom tlu. Dobro uspijeva i na vlažnim livadama i obalama rijeka.

Primjena

Osim listova, uglavnom se upotrebljava sljezov korijen koji se uzima od dvogodišnje biljke i cijenjen je zbog visokog udjela sluzi još od antičkih vremena. Što se tiče unutarnje uporabe, koristan je kod bolova u trbuhu, proljeva i probavnih teškoća, kronične astme, pneumokonioze i emfizema, kod kašlja i upala u ustima i ždrijelu uključujući i zubno meso. Izvana se upotrebljava kod ozljeda i opekotina kože, furunkula i karbunkula. Kod svih mogućnosti uporabe sluz kao zaštitni sloj oblaže ozlijeđene ili upaljene dijelove kože i ubrzava njihovo zacjeljivanje. Cvjetovi i listovi sljeza upotrebljavaju se u kućanstvu kao domaći lijek. Kaša skuhana od listova stavlja se na rane. Cvjetovi kuhani s medom dobro su sredstvo protiv kašlja. Žvakanje sirovog korijena sljeza može pomoći kod grlobolje. Sljez se u kozmetici upotrebljava u sapunima, sredstvima za njegu kože, vodicama za brijanje i njegu tijela kao i u vodicama za usta te pastama za zube.

Zanimljivosti

Vergilije je kod Kelta koji su živjeli u dolini rijeke Po naišao na sljez i zapisao njegovo ime u latinskoj varijanti kao "ibiscum". U starovisokonjemačkom je od toga nastala riječ "ibisca", u srednjevisokonjemačkom "ibische", a iz nje se kasnije razvila moderna riječ za sljez. Botaničko ime Altheae izvodi se iz grčkog glagola "althein" = zacijeliti. Zbog njegovog blagotvornog djelovanja već je Karlo Veliki poticao uzgoj sljeza u vrtovima seljaka. Jedno narodno vjerovanje govori da paljenje sljeza može pročistiti kuću i imanje. Sluz u kojoj se pohranjuje prerađeni šećer energetska je rezerva sljeza. Zbog toga je količina sluzi koju sadrži sljezov korijen tijekom zime veća, a u proljeće manja, jer tada biljka tu energiju koristi za rast. Iz tog razloga se u vrtu ljekovitih biljaka u tvrtki WALA žetva sljeza odvija zimi, najčešće od sredine siječnja, suhim danima.

Biljka iz nove perspektive

Sljez je naučio preživljavati na sve sušim područjima s tlom koje sadrži sol. To je rezultiralo sposobnošču da mu korijen ostane mesnato-voden i da se u njemu stvaraju mnoge sluzne stanice. Tu svoju sposobnost da unatoč ekstremnim vanjskim uvjetima održava uravnoteženi sadržaj vlage proslječuje i na kožu.

Biljka u našim proizvodima

Zbog svojih hidratizirajućih svojstava u Dr.Hauschka kozmetici upotrebljavaju se i listovi i korijen sljeza. 

♦♦♦♦