Opis

Smreka, jela ili bor? Zbog jednostavnosti mnogi od nas pri šetnji šumom najčešće ih nazivaju „crnogoričnim drvećem”. Naime, nije jednostavno razlikovati vrste. Smreku možemo prepoznati prema uspravnom, razgranatom deblu i njenim zimzelenim, bodljikavim iglicama dugim od 1 do 2 centimetra koje imaju pravokutan presjek i rastu oko čitave grane. Ovo drvo koje može narasti do 40 metara uz običnu se jelu (Abies alba) ubraja u najviše vrste drveća u Europi. Krošnja smreke stožasto obavija deblo, pri čemu mlađe grane u gornjem dijelu krošnje uspravno rastu iz debla, a starije grane u donjem dijelu vise povijene prema tlu. U planinama je kora smreke sive boje, dok je u nižim predjelima crvenkasta, zbog čega se ponekad naziva zbunjujućim sinonimom „crvena jela”, iako uopće ne pripada toj vrsti drveća. Smreka cvjeta između svibnja i lipnja, ali ne svake godine. Što je boljeg stanja, to rjeđe cvjeta - u takvom slučaju u pravilu svakih sedam godina. Muški cvjetovi dugi do 1 cm pojedinačno rastu iz vršaka grana izraslih u godini koja je prethodila cvjetanju. Vjetar nosi njihovu pelud ženskim cvjetovima u kojima nakon oprašivanja zriju češeri sa sjemenkama. Češeri vise na grani s vrhom okrenutim prema dolje te su uglavnom poznati pod nazivom „šišarke”. Šišarkama ili češerima nazivaju se i plodovi drugih vrsta crnogoričnog drveća - pa tko se onda ne bi zbunio pri razlikovanju smreke i jele? Pomoći ćemo vam: jelini češeri iz grane rastu okomito, okrenuti prema gore.

Primjena

Terpentin (smola) smreke sastavni je dio mnogih melema i ulja koji ublažavaju bol kod napetosti mišića, tvrdokornih ozljeda, reume, gihta i općenito bol u udovima. Najpoznatija uporaba je utrljavanje alkoholne otopine od smrekinih iglica (tzv. špirita za rane). Sportaši ili pacijenti vezani za krevet cijene osvježavajuće djelovanje ove otopine koja poboljšava cirkulaciju i umiruje svrbež. Trljanje leđa i prsa eteričnim uljima ili smolama olakšava simptome prehlade. Kupke od grančica smreke koje mirišu po smoli potiču krvotok, rastapaju sluz i olakšavaju kašalj. Narodna medicina pripravcima na bazi smreke osim kašljanja liječi i ispucanu kožu, napuklu kožu, otekline i furunkule.

Zanimljivosti

Naziv Picea potječe iz latinskog i označava crnogorično stablo koje sadrži smolu. Riječ Abies također potječe od latinskog i znači jela! Antički su autori očito također imali problema s razlikovanjem smreke od jele.
Smreka se nekoć poštovala kao drvo koje je pružalo zaštitu, simboliziralo je ženski element zaštite, smatralo se drvom života i drvom-majkom. Zato se danas kao majsko drvo osim breze koristi i smreka. U brodogradnji se od smreke izrađuju najdulji i najbolji brodski jarboli. Zbog te je primjene smreka u Grčkoj dobila neobičnog boga zaštitnika. Grci su ju posvetili bogu mora Posejdonu i smatrali da će štititi njihove brodove od oluja.
Drvo planinske smreke u srednje visokom i visokom gorju je u usporedbi s drvećem s plantaža koje brzo raste čvrsto i izdržljivo. To su znali već i graditelji gudačkih instrumenata koji su vrlo cijenili smrekovinu kao drvo za gradnju instrumenata. Poznati graditelji poput Stradivarija, Amatija i Bergonzija često su tjednima tražili po brdima dok nisu našli odgovarajuće stablo. Kako bi otkrili koje su smreke rasle sporo, kuckali su po deblima i osluškivali njihov zvuk.

Biljka iz nove perspektive

Povezanost crnogorice s toplim organizmima dolazi do izražaja u karakterističnom stvaranju eteričnih ulja i balzamičnih smola koje prvenstveno prožimaju iglice. Buduči da je kod crnogorice posebno naglašeno toplinsko djelovanje, možemo govoriti o „porodici toplinskih biljaka”. Ostale „porodice toplinskih biljaka” su usnače i metvica. Usnače se povezuju s toplinskim procesima u zonama umjerene klime, a crnogorica s hladnim klimama. Čak i u hladnoj klimi dalekog sjevera koju karakteriziraju pojave poput „bijelih noči”, ponočnog sunca i prekomjerne količine svjetlosti, crnogorične biljke toliko snažno upijaju kozmičku toplinu u svoj organizam da dolazi do stvaranja eteričnog ulja i smole. Različite arome npr. paprene metvice, naranče ili kleka odražavaju posebno toplinsko svojstvo njihove „porodice toplinskih biljaka”.

Eterična ulja različitih crnogoričnih biljaka specifično su povezana s ljudskim organizmom. Primjerice, smreka djeluje na dišne organe, a borovica na bubrege.

♦♦♦♦