Opis

Melisa je česta biljka u vrtovima s ljekovitim biljem, iako se, ako se njezin rast ne nadzire, svojim podzemnim vriježama može vrlo lako proširiti na okolne površine. Ova razgranata zeljasta trajnica koja doseže visinu do 90 centimetara na pravokutnoj stabljici ima guste svijetlozelene listove koji oblikom podsjećaju na listove paprene metvice. Od srpnja do kolovoza u gornjim se pazusima lista otvaraju maleni bijeli mirisni cvijetovi slatki poput meda, kod kojih se, kad ih se pobliže promotri, raspoznaje tipična donja „usna” karakteristična za biljke iz porodice usnača. Kad se rukom nježno prijeđe preko listova melise, oni ispuštaju citrusni miris koji je, doduše, manje intenzivan kad je ova zeljasta trajnica u cvatu.

Primjena

Melisa prvenstveno djeluje smirujuće. Čaj od melise navečer pomaže nervoznim ljudima da lakše zaspu. Melisa također umiruje nervozu u želucu i crijevima, a tu dodatno dolazi do izražaja njezino djelovanje protiv grčeva i nadutosti. To trostruko djelovanje pomaže i kod žučnih oboljenja. Melisa u kombinaciji s drugim ljekovitim biljkama osim toga potpomaže funkciju srca i krvotoka pri živčanom opterećenju. Melisino antivirusno djelovanje, primjerice protiv virusa herpesa, vjerojatno se temelji na taninima koje sadrže biljke usnače.

Zanimljivosti

Naziv melisa izveden je od grčke riječi melissa = pčela medarica i dobro opisuje ovu biljku koja je prijateljica pčela. Prije su pčelari sadili melisu ispred košnica i trljali košnicu melisinim uljem kako bi ju očistili.

Ljekovita snaga melise bila je poznata još u antička vremena, pri čemu je među njezinim indikacijama bilo i zabluda, primjerice da liječi ubod škorpiona. Stvarno je djelovanje melise prepoznao grčki liječnik Dioskurid (1. stoljeće) koji je preporučio njezinu primjenu kao klistira kod crijevnih tegoba. Perzijski liječnik Avicena (980.-1037.) prepoznao je svojstvo melise da poboljšava raspoloženje, dok je Hildegard von Bingen (1098.-1179.) upozorila na njezino djelovanje kod srčanih bolesti:

„Ovo sredstvo čini srce veselim.“

Karmelićanke iz francuske opatije St. Juste dodavale su melisu svojoj melisinoj ili karmelićanskoj vodici poznatoj pod imenom „Eau de Carnes“ koju su proizvodile za Karla V. od Francuske (1338.-1380.) kao sredstvo protiv prehlade i želučano-crijevnih tegoba.

Engleski pisac, arhitekt i vrtlar John Evelyn (1620.-1706.) opisao je povoljno djelovanje na pamćenje jedne navodno osobite vrste melise od koje se prema tajnim recepturama na područjima rijeka Rajne i Majne proizvodio melisin ekstrakt koji je poboljšavao pamćenje.

Listovi melise najintenzivnije mirišu kada su svježi. Aroma osušenih listova slabi već nakon nekoliko mjeseci. Zato se isplati posaditi grm melise u vrtu ili na balkonu na mjestu koje nije previše izloženu suncu. Od svježih listova može se pripremiti ljekoviti čaj, a ukusan su i osvježavajući dodatak salatama i slasticama. Miris vrlo brzo isparava i teško ga je uhvatiti, pa je zato eterično ulje melise tako skupo. Melisino ulje koje se uobičajeno prodaje uglavnom je ulje dobiveno od indijske limunske trave sličnog mirisa (Cymbopogon flexuosus) i ispravno se zove indijsko melisino ulje.

Biljka iz nove perspektive

Kod biljaka područje lista povezuje polove korijena i cvijeta. Ako je na poseban nain naglašen, primjerice intenzivnim mirisom kao kod melise, list ima snažan, uravnotežujuči učinak na ljudske ritmove. To su ritmovi kakve primjerice susrečemo u sustavu srce-krvotok koji posreduje izmeču različitih funkcionalnih procesa koji se nalaze na različitim polovima, primjerice između probave i osjetilne aktivnosti. Zahvaljujuči svojim snažnim listovima intenzivna mirisa, melisa savršeno potpomaže procese posredovanja i uspostavljanja ravnoteže, primjerice, onda kad prejaka aktivnost osjetila uzrokuje napetost i nervozu ili oduzima toliko snage probavi da kod nje uzrokuje poremečaj. Zahvaljujuči svom nježnom karakteru, ova biljka okruglastih listova i ugodna mirisa ima vrlo polagano djelovanje tijekom kojeg nježno umiruje i opušta.

Biljka u našim proizvodima

Zbog svoje uravnotežujuće snage melisa čini okosnicu Dr.Hauschka proizvoda kojima je cilj uspostavljanje ravnoteže, primjerice kod osjetljive mješovite kože.

♦♦♦♦