Opis

2001. godine izabrana je za ljekovitu biljku godine: Arnica montana. Oni koji je žele pronaći u prirodi morat će se visoko popeti, jer ta biljka raste samo na siromašnim tlima planinskih proplanaka i vriština koja ne sadrže gnojivo ili ga sadrže vrlo malo. Ondje je se može pronaći od lipnja do kolovoza kako u zrak proteže svoje jarko žute cvjetne glavice. Kao i kod ostalih biljaka iz porodice glavočika, i njene se cvjetne glavice sastoje od mnogobrojnih sitnih cvjetova: unutarnji su maleni i cjevastog oblika, a okružuju ih veći cjevasti cvjetovi s jednom dugačkom laticom koja se prostire prema van, čineći tako obod od jezičastih cvjetova. Arnika se raspoznaje po karakteristična tri „zupca” na vanjskom rubu jezičastih cvjetova. Cvjetovi se nalaze na robusnim stabljikama koje rastu iz rozete lišća i mogu se protezati i do 50 cm u visinu. Arnika je višegodišnja biljka koja može izdržati oštru planinsku zimu pohranjujući energiju u svoj podanak.

Primjena

Arnika je važna ljekovita biljka koja pomaže pri zacjeljivanju rana, dezinficira i sprečava upale. Pomaže pri regeneraciji tkiva i prikladna je za liječenje svih ozljeda nastalih kao posljedica udarca, pada, uboda ili posjekotine. O tome svjedoče i mnogi njeni nazivi u narodu. Potiče protok krvi i ublažava bolove kod hematoma, istegnuća mišića i tetiva, puknuća mišićnih vlakana, kontuzija i nagnječenja. Arnika opušta tkivo i čini ga gipkim te je zbog toga nezamjenjiva pri sprečavanju i liječenju upale mišića. Mast od arnike važna je za njegu vena i liječenje upaljenih vena. Kod upala usne šupljine i ždrijela grgljanje ili ispiranje arnikom potiče prokrvljenost i povećava otpornost sluznice.

Zanimljivosti

Porijeklo imena arnika nije točno utvrđeno. Jedni misle da se izvodi od grčkog arnakis = janjeće krzno i da se odnosi na cvjetni omotač prekriven bijelim dlačicama. Drugi u imenu vide skraćenicu riječi ptarmike od grčkog ptarmos = kihati. Navodno je Dioskurid tako nazvao ovu biljku iz porodice glavočika koja izaziva kihanje. Treća varijanta porijekla imena je arapska riječ arnich.

Arnika utjelovljuje divlje osobine vuka pa se zato zove i vučji cvijet. U njenim cvjetova blista uhvaćeni sjaj planinskog sunca i podsjeća na žute vučje oči. U kasno ljeto kada vjetar šušti u klasju, bog žita u tijelu vuka prolazi kroz polja. Kao mitološka figura on je u poganskim vremenima simbolizirao snagu polja i duh žita kojemu je davao snagu za sazrijevanje. Čim bi napustio polje, žito bi se sasušilo. Kako bi zadržali vuka u poljima, seljaci su oko njih sadili arniku. Arnika je kao vučji cvijet mogla spriječiti vuka da napusti polje. Čim je žetva žita završila, vuk bi pobjegao u posljednji snop. Taj su posljednji snop ljudi često kitili i nosili u selo uz veliko slavlje. Kasnije su seljaci arniku za Ivanje stavljali oko polja kako bi zaštitili žito od Bilwisschnittera - žitnog demona.

Arnika je bila posvećena božici Freji i pripadala je najvažnijim biljkama koje su se koristile na Ivanje. Uz gospinu travu i paprat bila je prisutna u svim ritualima vezanima za ljetni solsticij. Arnika je igrala veliku ulogu i u narodnim čarolijama koje su trebale utjecati na promjenu vremena. Ljudi su ju kadili kada bi došlo do nevremena:  "Arniku zapaliti treba da se oblaci maknu sa neba!"

Biljka iz nove perspektive

Arnikino žuto oko sjaji preko planinskih livada isijavajuči formativnu snagu sunca koju je prikupilo. Može se reči da ljeti prilično naglo otvara svoje oko: iz rozete listova koja liči na cvijet, a stisnuta je tik uz tlo odjednom izrasta stabljika okrunjena cvijetom. Arnika se razvija koncentrirajuči se u potpunosti na cvijet, a pritom ne troši vrijeme na bujne listove. Tako dolazi do polariteta korijena i cvata pa se čini kao da joj nedostaje spojni ritmički element. Upravo tako u ljudima potiče ritmički sustav koji djeluje harmonizirajuče na cijeli organizam. Vanjske ozljede uvelike su povezane s neuravnoteženošču ljudskog organizma pa je razumljivo da arnika svojom harmonizirajučom snagom potiče proces zacjeljivanja. Oblikujuči karakter koji se odražava u solarnim karakteristikama i čudesnom redu mnogobrojnih cvjetiča povezanih u jedan cvat osim toga izravno pomaže oštečenom tkivu koje je izgubilo svoj oblik.

♦♦♦♦