Opis

Badem povezujemo s nizom asocijacija: snijegom, svjetlošću svijeća, marcipanom i medenjacima. Neki možda pomisle na mješavinu sušenog voća i žitne pahuljice. Sasvim je svejedno na što ste točno pomislili, jer ste sasvim sigurno pomislili na jestivu košticu badema. No, kako zapravo izgleda biljka badem? Evo prve iznenađujuće činjenice: osam metara visoko golo stablo badema, sive kore i otporno na mraz, zapravo pripada porodici ruža, što znači da je blizak rođak trešnje, breskve, marelice i, dakako, ruže. To se srodstvo može raspoznati zahvaljujući ružičastim cvjetovima sa žutim prašnicima koji u zemljama na Sredozemlju počnu cvati već u siječnju. Slijedi drugo iznenađenje: ono što nazivamo „košticom badema” zapravo je sjemenka badema koja se nalazi u unutrašnjosti bademove tvrde jezgre. Robusna jezgra okružena je suhim, nejestivim mesom ploda zelene boje i oporo-gorkog okusa. Koštica badema slična je unutrašnjosti koštice breskve, od koje se, uostalom, radi zamjenski marcipan koji se naziva persipan.

Primjena

Bademi sadržavaju 18% bjelančevina, 16% ugljikohidrata, 54% masnoće, mnoge mineralne tvari i vitamine, prvenstveno one B grupe, te tako čine ukusnu hranjivu namirnicu koja se može jesti sama ili u obliku namaza od badema. Prije su se bademi davali djeci kao lijek protiv kašlja. Bademovo ulje dobiveno prešanjem sjemenki badema blago je ulje za njegu kože koje joj vrlo učinkovito vraća masnoću. Bademovo brašno, ostatak nakon prešanja, nježno čisti kožu.

Osim slatkog badema postoje još dvije vrste: gorki badem i badem s mekom ljuskom (badem mekuš). Badem s mekom ljuskom može se jesti kao i slatki badem, dok gorki badem sadrži otrovni glikozid amigdalin od kojeg u crijevima nastaje cijanovodična kiselina. Ulje gorkog badema iz kojeg se kemijskim postupcima uklanja amigdalin aromatični je začin i dobra mirisna tvar koja se upotrebljava u slastičarskoj i kozmetičkoj industriji.

Dioskurid je smatrao gorki badem lijekom za gotovo sve bolesti: U vanjskoj primjeni on navodno uklanja "mrlje od sunca s lica", potiče menstruaciju, ublažava glavobolju i čireve; u unutarnjoj primjeni navodno ublažava bolove, potiče mokrenje, opušta tijelo, potiče san, pomaže kod kašlja, oboljenja jetre, nadutosti ... Popis je beskrajan.

Zanimljivosti

Svi nazivi za badem u europskim jezicima proizlaze iz grčke riječi amygdale ili amygdalos. Porijeklo ove riječi više nije poznato. Prefiks al- u iberskim nazivima (primjerice španjolski almendra) preuzeti je arapski član al ili el koji je tijekom maurske opsade Pirinejskog poluotoka ušao u mnoge znanstvene termine. Ime roda Prunus izvodi se od grčkog proumnon = šljiva, biljka srodna bademu. Ime vrste dulcis = slatko, odnosi se na okus jezgre.

Badem je uspijevao već u kamenom dobu, a s namjerom se kultivirao vjerojatno od brončanog doba. Badem je najvjerojatnije najstarije kultivirano voće starog svijeta koje se uspješno održalo još do današnjih dana. Već je između 17. i 16. stoljeća prije Kristova rođenja stablo badema porijeklom iz Azije preko Perzije dospjelo u Malu Aziju, Siriju i Egipat. U 5. stoljeću stoljeću proširilo se u Grčku i dalje u Rimsko carstvo. Karlo Veliki dao je znatan doprinos širenju stabla badema koje je danas sastavni dio mediteranske flore. Na Mediteranu je ono simbol buđenja i ponovnog rođenja jer cvjeta već u siječnju.

Stablo badema igra središnju ulogu u mnogim legendama koje potječu prvenstveno iz antičke Grčke. Prema jednoj je legendi badem nastao od kapljice krvi grčke božice Kibele, "majke bogova", koja je u Maloj Aziji izvorno bila božica planina i plodnosti. U drugim je varijantama stablo badema nastalo od muške polovice dvospolnog bića koje je stvorio Zeus.

U Maroku postoji bajka o stablu badema. Lijepa princeza Hatim imala je tako dobro srce da je iz blagajne svoga oca davala novac najsiromašnijim ljudima u zemlji. Kralj nije imao razumijevanja za djela svoje kćeri, optužio ju je za krađu i dao smaknuti. Allah je razumio Hatimine postupke i pretvorio mrtvu princezu u stablo badema koje je tijekom cijele godine ljudima davalo plodove.

Biblija često spominje badem kao simbol buđenja zbog njegova rana cvata. Šestokraki svijećnjak u biblijskom Šatoru sastanka, mjestu na kojem se Bog sastajao s Mojsijem i njegovim narodom, oblikovan je kao stablo badema. Kasnije su kršćani smatrali badem simbolom bezgrešnog začeća: "Krist je začet u Mariji onako kako se jezgra badema oblikuje u nedirnutom bademu" (Konrad von Würzburg, 13. stoljeće).

Badem je postao najpoznatiji u obliku marcipana, izvorno orijentalne slastice koja se tradicionalno pravi od badema, šećera i ružine vodice. Baghlaba je perzijska varijanta te slastice dodatno začinjena kardamomom koja se tradicionalno sprema za tamošnju proslavu nove godine koja traje četiri tjedna. U 16. stoljeću proizvodnja marcipana u njemačkim zemljama bila je zadatak apotekara koji su svoje "konfekte" pripremali sa šećerom kako bi gorki lijek učiniti ukusnijim. Marcipan se, uz ostale prednosti, smatrao i "šećerom za srce". S vremenom su ljudi sve više uživali u okusu bombona od marcipana, pa su se oni od lijeka pretvorili u slasticu.

U srednjovjekovnoj se kuhinji badem nije upotrebljavao samo u slatkim jelima: s njim su se pripremala i jela s mesom i ribom.

Stablo badema izlučuje smolu koja se može skupiti u obliku kapi. U antičkoj su Grčkoj ljudi kadili kapi smole kao zaštitu od bolesti i zlih duhova. Fini miris dezinficira, čisti i pročišćava.

Biljka u našim proizvodima

Bademe za kozmetiku Dr. Hauschka WALA nabavlja iz biocertificiranog uzgoja, uglavnom prema standardu Demeter, u Španjolskoj. Bademi se zatim u uljarskom mlinu u Njemačkoj na tradicionalan način prešaju kako bi se dobilo bademovo ulje te melju u bademovo brašno.
Blago bademovo ulje nježno klizi po koži koja ga polagano upija. Ono čini njegujuću osnovu u nizu proizvoda Dr.Hauschka. U kremi za čišćenje Dr.Hauschka bademovo brašno na sebe veže čestice prljavštine i na taj način nježno čisti kožu.

♦♦♦♦