Opis

Breza je plemenito stablo: zaštićena svojom bijelom korom, vitkog se stasa proteže u visinu, a njezine se grane graciozno savijaju prema zemlji oblikujući nježne lukove i vijoreći se poput kose dok ih vjetar povija u nježnoj igri. Nježna zelena boja malenih listova romboidnog oblika simbol je proljeća, zbog čega se breza koristi u tradiciji ukrašavanja majpana ili „svibanjskog drveta”. Ujesen, pak, breza doživljava preobrazbu zaogrnuvši se ruhom od zlatnog lišća ljupkog sjaja. Ipak, brezom su manje oduševljeni oni koji pate od alergija, jer u travnju i svibnju breza otvara svoje cvjetove koji rastu u obliku resa, a vjetar nadaleko raznosi žuti pelud muških cvjetova. U to vrijeme ulice i trgovi na kojima su posađene breze izgledaju kao da su posuti žutim šećerom u prahu. Za razliku od svoje mlađe sestrice bijele breze, obična breza raste i u suhim staništima. Budući da obično bude među prvim stablima koja nastane područja bez vegetacije, smatra se pravom pionirskom vrstom. Primjerice, nakon ledenog doba obična breza bila je jedna od prvih vrsta koje su nastanile slobodne površine nakon povlačenja ledenjaka.

Primjena

Iznimno djelovanje breze sastoji se u tome da potiče funkciju bubrega te tako povećava količinu mokraće koja onda ispire mjehur i bubrege. Zbog tog svojstva upotrebljava se kod infekcije mokraćnih putova i za sprečavanje mokraćnih kamenaca. Kao sastojak čajnih mješavina protiv poremećaja metabolizma upotrebljava se i za liječenje reume i gihta. Zahvaljujući svom djelovanju koje potiče izmjenu tvari sastojak je proljetnih i jesenskih kura za pročišćavanje organizma koje ujedno čiste i kožu. Brezina smola koja nastaje pri takozvanoj suhoj destilaciji grančica i kore debla upotrebljava se prvenstveno u veterini protiv šuge ili drugih oštećenja kože. Sok breze koji se dobiva u ožujku i travnju bušenjem debala navodno zaustavlja ispadanje kose, djeluje protiv stvaranja peruti i pomaže masnoj kosi.

Zanimljivosti

Naziv "breza" u nekim se varijantama nalazi i u sanskrtu i kod slavenskih i germanskih naroda i uvijek označava svijetli sjaj blistavo bijele kore. Pojmovi poput starovisokonjemačke riječi "birhha" ili staroindijske riječi "bharg" znače "biti svijetao, svijetliti, sjajiti". Čak se i njemačka riječ za koru drveta izvodi iz njemačke riječi za brezu. Pretpostavlja se da botanički naziv "Betula" potječe iz galskog, a upotrebljavali su ga i Rimljani. "Pendula" se izvodi iz latinske riječi "pendere" = "visjeti".

U krugu života breza utjelovljuje rast i nastanak. Kao glasnik proljeća bila je simbol života koji se ponovno budi, čistoće i mladosti. Zbog njezine ljupkosti ljudi su u prošlosti simbolički prikazivali brezu kao mladu djevojku obasjanu svjetlom, punu čarolije i ljekovite snage. Svetkovina slavljenja breze za ljude sjevernih zemalja uvijek je bila vesela proslava ponovnog rođenja i vjenčanja neba i zemlje. Ova se tradicija sačuvala sve do danas u obliku majskog stabla koje se postavlja tijekom prvomajskih svečanosti.

Mogućnosti uporabe breze čine se beskonačnima: Već su ljudi u kamenom dobu izrađivali odjeću od lika od brezine kore, cipele i posude od kore breze,

a brezinom smolom učvršćivali vrhove kopalja i harpune na držak. U Laponiji su se od mlade brezine kore koja je meka i podatna poput kože izrađivali ogrtači i nazuvci. Od tankih grančica izrađuju se metle od šiblja.

Brezina kora koristila se za štavljenje i kao papir. Brezina kora ne propušta vodu, pa su stanovnici sjevernih zemalja njome pokrivali krovove. Puna je zračnih jastučića, pa su sjevernoamerički Indijanci od nje gradili lake kanue. Zahvaljujući izolirajućim osobinama zraka u kori, breza je stablo koje je najotpornije na zimu.

Zbog brezine smole brezovina može gorjeti čak i svježa i vlažna i čini bazu parfema "Russisch Leder".

Već su Germani smatrali brezin sok napitkom ljepote. Pupoljci i mladi listovi mogu se dodati svježem siru.

Breza crpi puno vode, pa se često sadi na vlažnim područjima kao pomoć pri odvodnjavanju.

Biljka iz nove perspektive

Breza ima dvije posebne karakteristike: svjetlosnu, proljetnu prirodu i izrazitu žeč. Svjetlosna priroda u njoj toliko je snažna da se voda koju prima u njoj ne zaustavlja, več se kreče i brzo ponovno isparava. Zanimljivo je da ujesen što je breza suša, lišče brže žuti . Čini se da mogučnost zadržavanja tekučine ovo drvo održava mladim. U tome se i odražava brezino ljekovito djelovanje: poti?e tokove u ljudskom tijelu i pomaže kod oboljenja kod kojih nedostatak toka izaziva bolna taloženja.

♦♦♦♦