Opis

Teško je zamisliti tropske plaže bez kokosovih palmi visokih i do 30 metara. Na vrhu palme u kuglastim skupinama raste 30 do 40 impozantnih palminih listova koji mogu biti dugi do pet metara i teški 10 do 15 kilograma. Uski segmenti svakog palminog lista fleksibilno su povezani s osnovom lista. Tako kokosova palma koja voli vodu može preklopiti segmente lista i spriječiti gubitak vode koji nastaje zbog isparavanja putem listova. Palmini listovi rastu u obliku spirale i najčešće u smjeru kazaljke na satu iz najgornjeg vrha debla. Prve godine stoje prema gore, druge vodoravno, a treće vise prema dolje, nakon čega otpadnu i iza sebe ostave ureze na deblu. 

Pokretljivost palminih listova velika je prednost pri jakim tropskim vjetrovima. Deblo je konstruirano tako da bude savitljivo. Zadebljana osnova i vanjski dijelovi znatno su stabilniji od vrha i unutrašnjosti debla. Kokosova je palma pri dnu duboko ukorijenjena bočnim korijenjem koje seže sve do podzemne vode, a njezino elastično deblo prkosi čak i tsunamiju. 

Kokosova palma počinje cvjetati od svoje pete do šeste godine. Nakon toga cijele godine iz pazušaca listova rastu cvatovi u obliku žutih grana s do 40 ženskih cvjetova na dnu i s više od 10.000 muških prema vrhu. Muški se cvjetovi otvaraju oko dva tjedna prije ženskih kako bi se izbjeglo samooprašivanje. Pelud širi vjetar i različiti insekti. Iz ženskih cvjetova

nakon oprašivanja nastaju kokosovi orasi čiji se različiti stupnjevi razvoja mogu vidjeti usporedo s cvjetovima, što je tipično za tropske krajeve: vrijeme cvjetanja i sazrijevanja ploda kod mnogih tropskih stabala nije ograničeno godišnjim dobima, čini se kao da se sve događa istovremeno.

Kokosov orah botanički gledano uopće nije orah, nego koštunica u koju primjerice spada i badem: sjemenka i hranjivo staničje – bijela jestiva unutrašnjost sa smeđom kožicom – omotana je tvrdom smeđom korom kokosa od koje ljudi rado izrađuju različite predmete. Ova se sjemenka očišćena od žilavih nejestivih dijelova i od tvrde kore prodaje u trgovinama. Kokosovom je orahu potrebna oko godina dana da do kraja sazrije. U tom se vremenu u njemu odvija zadivljujuća preobrazba: kokosova voda koje je na početku bilo u izobilju kao da nestaje. Umjesto nje se od mekog, tankog sloja sličnog želeu razvija tvrdo i debelo meso kokosa.

Iako je kokosov orah prilično težak, može plutati i na taj se način raširiti. Vlaknasto meso ploda puno zraka i šuplja sjemenka u koju ne prodire voda daju uzgon kokosovom orahu. Ako plodovi padnu u more, nalaze put do nove obale gdje isklijaju. Klijanac pri tome raste iz jedne od tri rupice za klijanje koje se nalaze u sjemenci. Ako želite doći do kokosove vode, treba izbušiti koru točno na mjestu te aktivne rupe za klijanje.

Primjena

Mlade palmine klice, palmino srce (sjemenka palme u razvoju), bijelo kokosovo meso i kokosova voda omiljene su namirnice. U zemljama proizvođačicama kokosa ulični su štandovi puni nezrelih, zelenih kokosovih oraha iz kojih se pije kokosova voda svakodnevna slika. Zeleni kokosovi orasi stari šest do sedam mjeseci mogu se otvoriti mačetom kako bi došli do slatkaste, gotovo prozirne kokosove vode. Ona je sterilna, gotovo bez masnoće i ima istu izotoničnu vrijednost kao krv. Zato se kokosova voda tradicionalno u hitnim situacijama koristila kao otopina za infuziju.

Važan sastojak azijske kuhinje, kokosovo mlijeko, ne treba miješati s kokosovom vodom. Kokosovo mlijeko sok je iscijeđen iz mješavine svježe naribanog kokosovog mesa i vode. Kokosova krema mješavina je kokosovog mlijeka i ulja.

Od kokosove palme može se dobiti još jedna tekućina: palmin nektar bogat vitaminom B koji se uglavnom izlučuje na cvatovima. Od tog se nektara vrenjem može dobiti palmino vino, zgušnjavanjem palmin med ili palmin šećer, a ako se prepeče zajedno s rižinim sladom, piće arak. Vrenjem palminog vina može se dobiti palmin ocat.

Od sušenog kokosovog mesa, takozvane kopre, dobiva se kokosovo brašno ili kokosovo ulje. Kokosovo se ulje zgušnjava već na sobnoj

temperaturi, tako da se često koristi kao kokosova mast ili maslac. Upotrebljava se kao ulje za pečenje i prženje jer se može jako zagrijati. 

Kokosova se mast osim u kuhinji koristi i u proizvodnji sapuna, lijekova i kozmetike. Ono stabilizira komponente neke recepture i čini kožu glatkom. Kokosovo ulje polako prodire u slojeve kože i tako joj daje svilenkasti osjećaj. Zato je prikladno i kao ulje za masažu. Osim toga, smatra se da kokosovo ulje upija UV zračenje, ali ne u velikoj mjeri, tako da ne može biti samostalna zaštita od sunca. Ipak, neka se sredstva za zaštitu od sunca zasnivaju na kokosovom ulju.

Kokosovo se ulje kao terapeutsko sredstvo upotrebljava u borbo protiv uši: sastavni je dio mnogih šampona protiv uši. Neka sredstva protiv komaraca i krpelja također sadrže kokosovo ulje kao djelatnu tvar. U Africi i jugoistočnoj Aziji kokosovo se ulje upotrebljava za liječenje rana na koži koje sporo zarastaju ili su inficirane.

Nejestivi dijelovi kokosovog oraha također se mogu svestrano upotrijebiti: vlaknasto kokosovo meso zrelih plodova kao punilo za madrace, vlakna nezrelih plodova za proizvodnju užadi, debla za izgradnju kuća, palmini listovi za pokrivanje krovova i pletenje košara, kora kao materijal za potpalu, za gumbe, kućanske predmete, glazbene instrumente ili za dobivanje goriva.

Zanimljivosti

Znanstveno ime Cocos izvodi se iz španjolske riječi coco = lubanja, glava, i dobro opisuje kokosov orah. Riječ nucifera sastoji se od latinske riječi nux = orah i ferre = nositi, dakle znači onaj koji nosi orahe.

Kokosovo ulje ne treba miješati s palminim uljem. Ono se dobiva od uljne palme (Elaeis guineensis) za čije se uzgajanje u cijelom svijetu koriste ogromne površine tropske šume. Uzgoj kokosove palme odvija se u puno manjem opsegu i uzgajivačima zbog mnogostruke iskoristivosti daje dobar ekonomski temelj. Otpali listovi i otpad od kore 35 palmi petoročlanoj obitelji u Indiji osigurava materijal za grijanje tijekom cijele godine. U uzgoju miješanih kultura veliko drveće palme daje sjenu drugim biljkama.

Zreli kokosovi orasi ne padaju uvijek odmah na tlo. Zbog toga se berači na plantažama penju na palme. Na Tajlandu i u Maleziji treniraju se makaki majmuni da s drveća beru zrele plodove.

Dr. Heinrich Schlinck (1840.–1909.), vlasnik rafinerije za tehnička biljna ulja, krajem je 19. stoljeća razvio postupak za dobivanje kokosove masti i 1887. godine na tržište plasirao proizvod pod imenom  „Mannheimski kokosov maslac“. Savez poljoprivrednika je u kokosovoj masti vidio ozbiljnu konkurenciju svom maslacu. Pobunili su se protiv tog naziva, tako da je Schlinck svoj proizvod od 1892. nastavio prodavati pod zaštićenom robnom markom Palmin izvedenom od riječi „palma”. Nova se vrsta

masnoće izvrsno prodavala. Krajem 19. stoljeća na tržištu je postojala gotovo isključivo životinjska masnoća koja je zbog brzog porasta stanovništva postala teško nabavljiva i skupa. Povoljni je Palmin zadovoljio taj manjak ponude. Kokosova mast u prehrambenom i fiziološkom smislu stvarno ima prednosti naspram maslaca. Osnovu kokosove masti čine zasićene masne kiseline, ali pretežno one srednjih lanaca poput laurinske kiseline koje naš probavni sustav najbolje iskorištava. Laurinska kiselina sastavni je dio majčinog mlijeka.

Na Filipinima postoji mnogo legendi o kokosovoj palmi, primjerice sljedeći mit o stvaranju: u pradavna vremena, dok je Zemlja još bila pusta i prazna, tri su boga vladala svemirom, a da nisu znala jedan za drugoga. Bog Bathala živio je na Zemlji,a zmijski bog Ulilang u oblacima. Krilati bog Galang rado je putovao s mjesta na mjesto. Kada su se Bathala i Ulilang po prvi puta susreli, nakon tri dana došlo je do takve borbe moći među njima da su odlučili riješiti sukob dvobojem. Bathala je u dvoboju ubio zmijskog boga, spalio ga i zakopao njegov pepeo. S putujućim bogom Galangom Bathala se sprijateljio i njegovao to prijateljstvo mnogo godina. Kada se Galang jako razbolio i znao da će umrijeti, zamolio je svog prijatelja da njegovo tijelo pokopa na mjesto na koje je on zakopao pepeo zmijskog boga. Bathala se nemalo iznenadio kada je iz tog dvostrukog groba naraslo golemo stablo dugih listova s okruglim plodovima: kokosova palma. U tome je vidio ujedinjenje dvaju bogova: Deblo je imalo oblik

zmijskog boga Ulilanga, listovi palme slični perima podsjećali su ga na krila njegovog prijatelja Galanga, a u kokosovim je orasima prepoznao Galangovo lice. Bathala je u tome vidio znak i konačno započeo sa stvaranjem na Zemlji. Stvorio je biljke i životinje te na kraju čovjeka koji se mogao brinuti za kokosovu palmu, nebesko drvo. Od debla i palminih listova Bathala je sagradio prvu kuću, a kokosovi su orasi ljudima služili kao hrana.

Druga priča s Filipina ide ovako: sultanova kći Putri bila je toliko lijepa da su se oko nje okupljali nebrojeni udvarači. Otac ju je poticao na udaju. Kako to u bajkama obično ide, Putri se zaljubila u Wata-Mamu, vrtlara u palači, nakon što joj je on priznao svoju ljubav. Otkrio je da je kraljev sin čiji su roditelji ubijeni. Činilo se da je mladi zaljubljeni par nadomak sreći, kada je ljubomorni suparnik ubio kraljeva sina i odrubio mu glavu. Na mjestu na kojem je zakopana glava Wata-Mame izrasla je kokosova palma koja je dosezala do prozora tužne Putri i čiji su kokosovi orasi gledali u njezine odaje.

Inače, šetnja pod kokosovom palmom nije sasvim bezopasna. Godišnje 150 ljudi u svijetu strada od udara kokosovog oraha. Uzrok padanja plodova je kokosov rak (Birgus latro). Ovaj se pustinjski rak u potrazi za hranom penje na kokosove palme i svojim snažnim kliještima otvara ljuske kako bi došao do mesa kokosa. Plodovi pritom često padaju. S tijelom dugim do 40 centimetara i rasponom nogu do jednog metra kokosov je rak jedan od najvećih kopnenih rakova na svijetu. 

Biljka u našim proizvodima

U Dr. Hauschka Umirujućoj maski, Melisinoj kremi, Regenerativnoj kremi za vrat i dekolte te u Foundation 01 do 05 kokosovo ulje nadopunjava njegujuću osnovu. Pri tome obrađujemo prirodno biološko kokosovo ulje iz uzgojnog projekta na Šri Lanki koje ima certifikate Naturland i fair-for-life. Ulje se dobiva od potpuno zrelih plodova te se ne rafinira, ne izbjeljuje niti dezodorira. Tako zadržava svoj ugodan miris i okus. Prirodne sekundarne biljne tvari, vitamini i mineralne tvari ostaju u kokosovom ulju, dok se bijelo kokosovo meso zajedno sa smeđom kožicom preša.

Ne pazimo samo na biološku kvalitetu plantaže kokosovih oraha s miješanim kulturama kojom se upravlja na ekološki održiv način. U središtu uzgojnog projekta orijentiranog na male uzgajivače stoji i društveno i gospodarsko dobro ljudi. To potvrđuje certifikat fair-for-life koji je osnovao ugledni institut za tržišnu ekologiju (IMO). Osim poštenih i sigurnih radnih uvjeta voditelji projekta paze i na zdravlje uzgajivača i radnika u uljari. Nema dječjeg rada i samorazumljivo je pošteno plaćanje te pravo radnika i poljoprivrednika na sudjelovanje u odlučivanju. 

♦♦♦♦