Opis

Jojoba predstavlja istinsko čudo u snalaženju u ekstremnim uvjetima. Zimzelen grm visok do 3 metra raste u pustinjskim predjelima gdje se noćne temperature kreću između 0 i 5°C, a dnevne temperature iznose do 45°C. Preživljavanje joj u takvim uvjetima omogućuje korijenje koje može narasti do 4 metra u dubinu i s kojim upija vodu iz najdubljih slojeva zemlje, kao i lišće prilagođeno suhim uvjetima. Ovo grmlje koje djeluje poput šikare ima uske dugačke listove koje njihova kožnata površina i dlačice štite od isušivanja. Jojoba je dvodomna biljka. To znači da postoje muški grmovi koji proizvode pelud i ženski grmovi s nezamjetnim cvjetovima iz kojih se nakon oprašivanja vjetrom razvijaju smeđi orasi jojobe u obiku žira. Usprkos ekstremnom staništu, grmovi jojobe mogu doseći starost do 200 godina.

Primjena

Jojobino ulje iznimno je kvalitetno ulje za njegu kože. Ono na koži ostavlja tanak prozračan sloj koji ju štiti od isušivanja bez osjećaja ljepljivosti i masnoće. Osim toga daje prirodnu zaštitu od sunčevog zračenja stupnja jačine 4. Koža se zaglađuje i dobiva vlažnost, te postaje meka i podatna. Kako ima strukturu sličnu kožnoj masnoći, ulje blago prodire u dublje slojeve kože. Jojobino ulje kod kože sklone aknama sprečava jako izlučivanje loja. Osim toga, ono sprečava upale i umiruje kožu opečenu suncem i svrbež.

Još nekoliko djelovanja jojobinog ulja: Ono nadomješta kitovu mast, vosak zabranjen zbog zaštite životinja koji se dobivao iz glava kitova ulješura i služio kao sredstvo za podmazivanje preciznih mjernih instrumenata te kao sirovina u kemijskoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Jojobino ulje pretvoreno u tvrdi vosak tvori dobru osnovu za kreme kao i za meke bijele voskove od kojih se proizvode sredstva za njegu namještaja i podova kao i auto lakovi. 

Postoje i novi obećavajući pokušaji arapskih istraživača da upotrijebe jojobino ulje kao zamjenu za dizel. Neotrovno jojobino ulje koje ne sadrži sumpor zahvaljujući svom niskom sadržaju ugljika pri izgaranju oslobađa manje količine ugljičnog monoksida i dioksida od uobičajenog dizelskog goriva. Osim toga ne dolazi do emisija opasnih sumporovih oksida i čađe.

Jojoba ima toliko prednosti da bi njezine grmove možda trebalo posaditi na svim nenaseljenim površinama na zemlji. U Egiptu su navodno već počeli s tim.

Zanimljivosti

Naziv "jojoba" Španjolci su izveli od riječi "jojowi" iz jezika papago Indijanaca. Botanički naziv "simmondsia" dobila je u čast prirodoslovca F.W. Simmondsa. Naziv "chinensis" ostatak je zablude: Mislilo se naime da jojobin grm potječe iz Kine. Raniji botanički naziv jojobe glasio je "Buxus chinensis". Taj se naziv danas još može naći na popisima sastojaka kozmetičkih preparata, takozvanim INCI popisima.

Jojobino ulje koje se dobiva od njezinih oraha različita su indijanska plemena mnogostruko upotrebljavala: Apaši su ga upotrebljavali za ublažavanje bolova, papago Indijanci su njime liječili želučana oboljenja. Jojobino ulje veliku je ulogu igralo u njezi kože i kose. Jojobini orasi upotrebljavali su se sirovi ili preprženi u različitim jelima, a samljeveni su se dodavali napicima. U Europu je Jojoba došla tek u 18. stoljeću.

Zbog svoje specijalne strukture slične vosku, jojobino ulje ne može oksidirati, pa puno teže užegne od ostalih ulja. Podnosi temperature do 300°C. Jojobin grm koji raste na ekstremno sušnim područjima važna je zaštita od erozije tla.

Biljka u našim proizvodima

S obzirom na raznovrsna blagotovorna svojstva jojobe u njezi kože, nije nimalo iznenađujuće što upravo ta biljka čini osnovu većine kozmetičkih preparata Dr.Hauschka.

♦♦♦♦