Opis

Karnauba je lepezasta palma s uspravnim, cilindričnim deblom koja može narasti do 15 metara. Lepezasti listovi dugi i do dva metra zrakasto rastu iz vrha debla. S vremenom donji listovi venu i opadaju, nakon čega na deblu ostaju vidljivi spiralni usjeci. Mladi listovi ove brazilske palme s obje su strane prekriveni brojnim ljuskicama voska. List karnaube ga izlučuje kako bi spriječio isparavanje vode. Iz cvjetova karnaube rastu bobice duguljasto-okruglog oblika, a svaka bobica sadrži po jednu sjemenku.

Primjena

Karnauba vosak vrlo je čvrst, svijetložuti do zeleni vosak s najvišim talište od svih prirodnih voskova (80-88°C). U kombinaciji s nekim mekim voskom povećava njegovo talište. Upotrebljava se kao dodatak za konzistenciju i sjaj u melemima, kremama i ruževima, sastojak je tableta i premaza za dražeje te voskova za njegu. Upotrebljava se za proizvodnju gramofonskih ploča, u doradi papira služi za zaglađivanje njegove površine i prerađuje se u svijeće.

Neprobavljivi vosak nema nikakvih dodatnih mirisa i nakon konzumacije se u potpunosti izlučuje. Zbog toga je prikladan kao sredstvo za odvajanje u namirnicama kao što su gumeni medvjedići ili čokoladne dražeje i kao zaštitni premaz na primjerice jabukama ili citrusnim plodovima (šifra E 903). Voće s premazom od karnauba voska označava se kao „premazano voskom”.

Zanimljivosti

Botaničko ime Copernicia palma karnaube dobila je u čast poznatog astronoma Nikole Kopernika (1473.-1543.). Dodatak imenu prunifera sastoji se od latinske riječi prunum = šljiva i -fer = onaj koji okuplja, i opisuje plodove palme. U svojoj domovini Brazilu palma karnaube naziva se još i Carnaúbeira.

Prije 300 godina španjolski su jezuiti u sjeveroistočnom Brazilu naučili mnogostruke mogućnosti uporabe palme karnauba od domaćeg plemena tremembé Indijanaca koji su ovu palmu nazivali stablom mudrosti. Pripravci od korijena palme pomažu protiv upala. Plodovi veličine trešnje dobra su hrana za životinje, a skuhani i mljeveni vrsta su nadomjeska za kavu. Pupoljci imaju okus kao povrće, od srčike se dobiva brašno bogato škrobom, od soka iz srčike može se dobiti palmin sirup, a od njega jedna vrsta vina i vinskog octa. Tvrdo drvo izdržljiv je građevni materijal i iznimno kvalitetan furnir, od vlakana iz listova izrađuju se konop, otirači i kolibe, a od listova se izrađuju krovne obloge i viseće mreže.

Vosak je jedini proizvod palme s većim ekonomskim značajem. Za dobivanje voska suše se mladi odrezani listovi palme karnauba. Listovi se tijekom sušenja skupljaju i oslobađaju se ljuskice voska.

Lupanjem ili struganjem potpuno se odvajaju od lista. Prinos je vrlo mali: od jednog lista može se dobiti dva grama voska. Od jedne palme godišnje može se dobiti 160 grama voska. Godine 1824.na inicijativu Engleza Jamesa Fredericka Clarka prva je pošiljka voska brodom poslana u Europu. Do Drugog svjetskog rata izvoz karnauba voska u Europu za mnoga je brazilska mjesta igrao veliku ekonomsku ulogu. Sintetički nadomjesni materijali potisnuli su karnauba vosak i ugasili to izvozno tržište. 

Biljka u našim proizvodima

Karnauba vosak štiti kožu od vanjskih utjecaja. Pospješuje toplinsku stabilnost ruža za usne, poboljšava otpornost na lomljenje i pruža željeni sjaj.

♦♦♦♦