Karakteristike
Sunce bez milosti prži tlo Južnoafričke Republike, izvornog nalazišta podnevnog cvijeta (Mesembryanthemum crystallinum). Onaj tko ovdje ne želi umrijeti od žeđi mora se dosjetiti dobrih trikova. Podnevni cvijet ih poznaje i stručnjak je za opskrbu tečnošću. Ne mora se skrivati od sunca, već se upravo na žarkom suncu može opušteno rasprostranjivati. Jedna biljka često pokriva površinu veću od pola četvornog metra. Pritom svjetluca kao da je prekrivena kapljicama rose ili ledenim kristalima: na listovima ima spremnike tečnosti koji čuvaju njezinu tajnu o preživljavanju. Njezino korijenje dugačko je tek nekoliko centimetara i jasno je da gotovo uopće ne služi opskrbi vodom. Štoviše, biljka tečnost dobiva iz vazduha.
Podnevni cvijet voli pješčano i slano tlo koje se nalazi u blizini mora te u sebe prikuplja sol. Biljke inače propadaju ako dođu u doticaj sa prevelikom količinom soli. Međutim, u podnevnom cvijetu sol potiče proizvodnju aminokiseline prolin i šećernih alkohola. U kombinaciji sa voćnim kiselinama i bogatom količinom magnezija oni tvore prirodan faktor očuvanja vlage. Takav sastav podnevnog cvijeta privlači i na sebe veže ono malo vlage koja se nalazi u vazduhu. To se posebno upečatljivo može primijetiti na odrezanim dijelovima biljke koji se osuše tek nakon nekoliko sedmica. Zaštitu od žege zaokružuje crvena boja listova koja potiče od tzv. betacijana, supstance koja apsorbira svjetlost i na taj način pruža prirodnu zaštitu od sunca.
No, to nije sve! Podnevni cvjetovi mogu danju zadržati dah. Biljke obično danju iz vazduha uzimaju ugljični dioksid kako bi ga uz pomoć sunčeve svjetlosti pretvorile u šećer i kisik. Biljke dišu kroz otvore na donjoj strani lista kroz koje ujedno gube vodu. Podnevni cvijet zbog toga danju zatvara te tzv. stome i diše tek nakon zalaska sunca. Ugljični dioksid koji upije vezuje na molekulu koju sljedeće jutro fotosintezom pretvara u šećer i kisik.
Od jula do septembra jednogodišnji do višegodišnji podnevni cvijet prekriven je brojnim neprimjetnim, bijelo-zelenkastim cvjetovima sa zrakastim laticama. Pri vlažnom vremenu na biljci se otvaraju kapsule sa plodovima i otpuštaju sivo-smeđe sjemenke koje za zrenje trebaju žegu kakva je tipična za izvorno podneblje ove biljke.