Karakteristike
Naziva je se kraljicom orašastih plodova. U Australiji, svom suptropskom domu, zimzelena i sklerofilna stabla makadamije (Macadamia ternifolia) mogu doseći visinu do oko 15 metara. Makadamija pripada vrlo staroj porodici Proteaceae čiji su se preci razvili na prakontinentu Gondvana (obuhvaća Južnu Ameriku, Afriku, Antarktiku, Australiju, Arabiju, Madagaskar, Novu Gvineju i Indiju) koji je nastao još tijekom prekambrija. Danas se to stablo kultivira u Australiji i na Novom Zelandu, Havajima, u Izraelu te afričkim i južnoameričkim zemljama.
Na izgled stabala snažno utječu genetičke varijante, ali i način uzgoja. Mjesecima na stablu rastu primjerice dugi grozdovi s bijelim ili ružičasto-ljubičastim cvatovima, čiji broj uvelike varira. Na jednom se grozdu može razviti do 500 cvatova, koji cvjetaju odozgo prema dolje. Te cvatove u Australiji ne oprašuju samo kukci. Ptice i tobolčari također su izvanredni oprašivači stabla makadamije. Nakon otprilike šest mjeseci u pravilu samo iz njih tri do pet posto sazrijevaju orasi makadamije, koji zapravo uopće nisu orašasti plodovi. Oni se ubrajaju u takozvano koštuničavo voće kojima primjerice pripadaju i orasi. Koštunice su obavijene neodrvenjenim mesom ploda, dok je kod orašastih plodova meso ploda u potpunosti odrvenjeno i tvori ljusku oraha. Iznimno tvrda ljuska oraha makadamije obavijena je zelenim mesom ploda.
Orah makadamije poznat je i popularan kao ukusna i zdrava grickalica. Ulje makadamije sadrži jednostavne nezasićene masne kiseline koje nakon konzumacije mogu sniziti razinu holesterola u krvi. Bogato je palmitoleinskom kiselinom, masnom kiselinom koju se uglavnom može naći u životinjskom masnom tkivu i koja ima jako antioksidativno djelovanje. Vitamini iz skupine B i vitamin E povećavaju visoku vrijednost ulja makadamije za prehranu, ali i za njegu kože.