Karakteristike
Shea drvo (Butyrospermum parkii) se ne vidi često. Porijeklom je iz savanskih područja Sudana i izvorišta Nigera i gornjeg Nila. Njegova se domovina prostire po ograničenom, otprilike 300 km širokom području koje se pruža od Malija preko Burkine Faso do Gane, Toga i Benina. Ovo drvo ne raste nigdje drugdje na svijetu osim ovdje.
Čvornato shea stablo može narasti od 10 do 15 metara u visinu. U suvim se uslovima snalazi bez problema. Ovo drveće kožnatih listova koje karakterizira mliječna tekućina koja kroz njih teče prvi put cvatu tek s 20 godina, ali cijele godine. S 50 godina dostižu punu rodnost koja onda traje više od 100 godina.
Zeleni, u zrelom stanju smeđi plodovi u obliku šljive razlog su zbog kojeg je shea drvo zanimljivo čovjeku. Iz botaničke perspektive to su bobice promjera do četiri centimetra. Budući da sadrže više od 50 posto masti, košpice plodova, odnosno shea orasi, u svojoj su afričkoj domovini važan izvor masti koja se koristi u prehrani i za njegu kože. Uz to, ta se slatka voćna pulpa i jede. U međuvremenu je shea maslac koji se dobiva iz shea oraha postao omiljen širom svijeta. Bogat je mastima s dugolančanim zasićenim i jednostavnim nezasićenim masnim kiselinama, kao i neosapunjivim sastojcima koji koži daju strukturu. Zbog njih je lipid topiv i izgleda poput maslaca. Na taj način vitamin E i provitamin A koji su sadržani u njemu pomažu da shea maslac ne užegne.
U Njemačkoj su proizvodi sa shea maslacem uvedeni tek krajem 19. vijeka. Prva važnija praktična ispitivanja vezana za njegu kože sprovodila su se od 1930. do 1952. godine. Visok udio masti plodova, ali i njihov dugi vijek trajanja bez konzervansa oduševio je kemičare. Sredinom 1960-ih godina shea maslac nestao je sa globalnog tržišta zbog kakao maslaca koji su promicale industrijske zemlje. Posljednjih je godina ta dragocjena sirovina opet dobila na važnosti kao prirodni sastojak kvalitetne kozmetike koji koži daje strukturu.