Sirovine
Pčelinji vosak pravo je malo čudo. Medonosne pčele (Apis mellifera) hrane se velikim količinama nektara i peludi te iz tih sastojaka, među ostalim, proizvode vosak – supstanciju s vrlo visokim sadržajem energije. One energetski komprimiraju svoju hranu i kroz žlijezde na trbuhu izlučuju voštane pločice veličine oko 1 mm koje zatim upotrebljavaju za gradnju saća. Te voštane pločice prozirne su poput gorskog kristala i lake poput pera (0,0008 g), a 125 000 voštanih pločica daje 100 grama pčelinjeg voska.
Svježe izgrađena prirodna saća gotovo su sasvim bijela. Poznatu žutu boju pčelinji vosak poprima kasnije zbog pčelinje uporabe saća. Boja voska potječe od flavonoida iz propolisa i karotinoida iz peludi. Pčelinji vosak sastoji se od više od 300 različitih sastojaka.
Sâmo je saće remek-djelo lagane konstrukcije. Ono zauzima najveći mogući prostor uz minimalnu uporabu građevnog materijala. Pčele stvaraju cilindrične stanice od voštanih pločica prekrivenih slinom i zatim zagrijavaju vosak s pomoću topline stvorene mišićima na temperaturu višu od 40 °C. Vosak tako postaje plastičan i poprima oblik šesterokuta čija debljina stjenki iznosi samo 0,07 mm. Toplina aktivira enzime u slini koji putem kemijske reakcije vosku daju čvrstoću.
Gotovo saće rezultat je međudjelovanja briljantne gradivne tvari i topline – pčelinjih proizvoda stvorenih uz potrošnju goleme količine energije. Za leglo srednje veličine sa 100 000 stanica izgrađeno od oko 1,2 kg voska pčelama je potrebna energija sadržana u 7,5 kg meda.
Valja napomenuti i da su sve stanice saća u jednoj koloniji približno jednake veličine. Individualna odstupanja u veličini javljaju se samo od jedne kolonije do druge. Na taj se način očituje individualna osobnost pčelinjih kolonija.