Dr. Hauschka

Trnjina

Sinonimi: Crni trn, tmovina, drača, kukinja, mrki trn, trnina, trlinka
Naučno ime: Prunus spinosa
Porodica: Rosaceae (ruže)

Nalazište

Ovaj grm koji izvorno potiče iz središnje Evrope proširio se zahvaljujući svojoj otpornosti: od južne Švedske do Urala, a u posljednje ga se vrijeme može naći u umjerenim predjelima zapadne Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike.

Sastojci

Flavonoglikozidi, derivati kumarina, tanini i gorke supstance, kiseline, vitamin C, tragovi amigdalina (cijanogenog glikozida).

Opis

Ovaj veliki grm s trnovitim granama, visok i do 3 metra, cvjeta od marta do aprila. Na granama se prije listanja na kratkim izbojcima pojavljuju brojni maleni bijeli mirisni cvjetovi, koji većinom rastu pojedinačno, ali toliko blizu jedan drugome uzduž cijele grane da prekrivaju čitav grm. Tek se u maju, nakon cvjetanja, pojavljuju ovalni nazubljeni listovi, a u kasno ljeto zriju okrugli plavocrni plodovi koji podsjećaju na malene šljive, a imaju zeleno, kiselo meso. Imaju promjer od 1 cm, sadrže tvrdu jezgru, a jestivi su tek nakon mraza. Trnje zapravo čine promijenjeni izbojci.

Trnjina najbolje uspijeva na osunčanim brežuljcima i u suvim, svijetlim listopadnim šumama s vapnenačkim, rahlim tlom. U kombinaciji sa drugim biljkama iz porodice ruža često tvori neprobojnu trnovitu šikaru. Trnjina voli svjetlo i iznimno je otporna na štetočine i rezidbu. Brzo se širi na plitkom tlu, a razmnožava se sjemenkama koje prenose ptice i sisari, kao i puštanjem korjenovih izdanaka. Čak i u vjetrovitim staništima prkosi silama prirode. Zbog toga ne čudi činjenica da se sadi kao pionirsko drvo za sprečavanje odrona na kosinama i suvim padinama te za ozelenjivanje odlagališta jalovine i pustopoljina, kao i za zaštitu od vjetra i snijega. Trnjina je gotovo idealan grm, pogotovo ako se uzme u obzir i njezina velika vrijednost u pčelarstvu.

Usprkos svojoj velikoj plodnosti, trnjina sve više nestaje s oranica zbog mjera koje se provode u okviru savremene komasacije zemljišta. Tek su novija ekološka istraživanja dokazala korisnost živica u poljoprivredi i opravdala njihovu zaštitu.

Primjene

Medicinsko djelovanje trnjine je adstringentno{b> <b}(skupljajuće), ona podstiče stvaranje mokraće te ima blagi laksativni i protuupalni učinak. Suvi cvjetovi> kao čajni uvarak upotrebljavaju se za čišćenje krvi kod kožnih bolesti i reumatskih tegoba, a kao sredstvo za grgljanje kod blagih upala sluznice usta i ždrijela. Namaz ili marmelada od bobica podstiču apetit.

Zanimljive činjenice

Svatko tko pokuša proći kroz živicu od trnjine dobro će upamtiti njen naziv, koji je prevedenica latinskog naziva "spinosa", što znači - trnovita. Njezin drugi naziv, divlja šljiva, potiče od starobugarskog „sliva” i latinskog „lividus”, u prijevodu: „plavkast”, a odnosi se na njene plave plodove. Sinonim „crni trn” upućuje pak na crnu koru kakvu imaju stariji grmovi trnjine.

Trnjina je zarana zauzela važno mjesto u čovjekovom životu. Bila je poznata još u doba neolitskih zajednica koje su živjele u sojenicama. Prilikom iskopavanja takvih naselja pronađene su koštice trnjine. Arapi, Grci, Rimljani i ljudi u srednjem vijeku koristili su cvjetove i plodove kao lijek i hranu. Asklepijad i Andromah hvalili su arapski pripravak Roob, gusti sirup od plodova trnjine koji se koristio kao djelotvorno sredstvo protiv dizenterije. Osim toga, žilavo drvo otporne trnjine ranije se koristilo i u poljoprivredi. Kora je davala prozirnu tintu nalik na lak, otpornu na svjetlost i vlagu, dok su plodovi davali crvenu, a kora crvenosmeđu boju za vunu i lan. I stari Germani poznavali su zaštitna svojstva trnjine: u kombinaciji s glogom koristili su je za prve vrtne živice koje su stabla jabuke i ostalo bilje štitile od divljih životinja. Od indogermanske riječi "gher" (obuhvatiti) razvila se riječ "ghortos" koja se doslovno može prevesti kao "ograđen, zatvoren".

Dakle, njemačka riječ „Garten” (vrt) razvila se od riječi koja označava prostor ograđen pletenom ogradom ili zaštitnom živicom koja je, duž zida kuće, okruživala zemljište. Trnjini se u nekim krajevima pripisivala moć zaštite od magije i proricanja budućnosti. Nekoć su se u noći sv. Otilije grane trnjine stavljale u kadionicu, a u Valpurginoj noći postojala je tradicija kađenja trnjinom, borovicom i rutom. Postoje dvije njemačke izreke povezane s cvjetovima trnjine koje su poznavali poljoprivrednici:

„Kad je trnjina bijela poput snijega, ječam posijati treba.”

„Ako trnjina u aprilu rano otkrije cvijet, žetva će se i prije sv. Jakova žet'.”

Trnjina je za mnoge životinje poput stola sa pravim poslasticama:
Bujni cvjetovi dobrodošla su hrana insektima koji se javljaju u rano doba godine, primjerice mnogim divljim pčelama (pčelama pješčarama, pčelama kukavicama i ostalima), bumbarima, bubama i muhama.Listove koji kasnije niču posebno rado jedu gusjenice leptira, primjerice prugasto jedarce, brezin plavac, trninin repić, ugroženo malo noćno paunče i posebice moljci koji žive u grupama i među granama grade svilene šatore, a ponekad su toliko brojni da ogole cijelu populaciju trnjine.

Ptice koje se gnijezde u trnjini, poput rusog svračka i žute strnadice, ovdje se osjećaju kao u zemlji kojom teče med i mlijeko. Pticama i miševima koji zimi ovise o bobicama ovaj veliki grm predstavlja neizostavnu smočnicu i jamči im preživljavanje.

Plodovi trnjine i danas se koriste za dobivanje napitaka koji nas mogu zagrijati tokom hladnih zimskih večeri: Zagrijani sirup od trnjine stvorit će prijatnu atmosferu u domu dok je vani snježna mećava. No prave poslastice bogate vitaminima su i želei i marmelade.

U narodnoj se medicini mogu pronaći i običaji sa čarobnim djelovanjem: U Tirolu se trnjina veže na lijevu stranu prsa i služi kao sredstvo protiv žutice. U mnogim krajevima postoji običaj da se tri puta zaredom pojedu tri stabljike s cvjetovima trnjine: na taj se način može zaštititi od temperature i gihta.

Biljka iz drugačije perspektive

Rano u prolječe, prije negoli izniknu nove mladice i listovi, trnjina se obavija mnoštvom blistavo bijelih cvjetova. No, zato njezini plodovi kasno dozrijevaju i postaju slatkima, tek kad prvi mrazovi najave dolazak zime. Trnjina sramežljivo otkriva svoju snažnu životnu energiju, držeči je na neki način skrivenom u svojoj nutrini. Njezini cvjetovi koji prežive zimu pomažu ljudskom organizmu prevladati zimsku studen i prilagoditi metabolizam prolječu. Plodovi koji u sebi sadrže životnu energiju pomažu kod iscrpljenosti. 

♦♦♦♦