Opis

Stablo nema nije zahtjevno, brzo raste, a uspijeva u tropskoj, vrućoj klimi. Ispod svijetlosive kore ovog stabla koje doseže visinu do 12 metara krije se crvenkasto drvo. Listovi koji nalikuju na lišće jasena mogu narasti do 50 centimetara i tvore razvedenu, široku krošnju. Crvenoljubičasti cvjetni grozdovi koji od februara do aprila rese ovo stablo imaju miris koji podsjeća na jorgovan. Iz cvatova se razvijaju zlatnožuti koštuničavi plodovi veličine trešnje s drvenastom, mnogokutnom jezgrom.

Primjene

Stablu nema pripisuju se mnoga čudotvorna djelovanja koja navodno liječe mnogobrojne bolesti i tegobe. Njegovo stvarno djelovanje tek treba istražiti. Već su dokazane njegove mnogobrojne mikrobicidne i protuupalne osobine koje jačaju imunitet. Ekstrakti iz listove nema tako dokazano djeluju protiv 14 vrsta gljivica (između ostalog i na candidu), na brojne bakterije (primjerice bakterija Staphylococcus aureus koja uzrokuje upale rana i Salmonella typhosa koja uzrokuje tifus), a preventivno djeluju i na virusne infekcije. Dokazano je djelovanje protiv vodenih kozica, hepatitisa B i herpesa. Svi se dijelovi stabla nema primjenjuju u ayurvedskoj medicini u kojoj se to stablo cijeni zbog rashlađujućih, formirajućih i isušujućih osobina.

Listovi nema imaju višestruku primjenu u dnevnoj njezi kože, kose, noktiju, zubnog mesa i zubi. Ekstrakti od listova nema zbog svog blagog antiseptičkog i jačajućeg djelovanja često se primjenjuju i u terapeutske svrhe: kod stanja slabosti i preintenzivnih nervno-čulnih procesa poput ispadanja kose, peruti, ušiju na glavi, mikoza noktiju, kroničnih parodontopatija i ekcema, kao i kod poremećaja u procesima izmjene supstanci poput nečiste kože, akni, upala ležišta noktiju i rana koje sporo zacijeljuju. Iz sjemenki ove biljke dobiva se supstanca azadirahtin koja služi kao ekološko sredstvo za zaštitu biljaka te se primjenjuje kao sredstvo za odbijanje i uništavanje insekata.

Zanimljive činjenice

U porodicu Meliaceae pripadaju tropske vrste drveća poput mahagonija.

Prema indijskim predajama u stablu nema prebiva jedno od najstarijih indijskih božanstava: božica Sîtalâ za koju se u mitologiji smatra da liječi boginje. Stablo se zbog toga sadilo pored hramova i ispred kuća za zaštitu od bolesti. Grane ovog stabla upotrebljavaju se u novogodišnjim ritualima i proljetnim kurama, a prilikom rođenja se njima kite kolibe i kuće kako bi se dobila pomoć bogova. Kako bi se ublažio bijes božice Sîtale kada se uzimaju grane stabla u kojem ona prebiva, pred stablo se prije lomljenja grana stavljaju žrtveni darovi.

Sjenovito stablo nema još se uvijek rado sadi na alejama i poljima jer osvježava vazduh i štiti od insekata. Zbog svog svestranog djelovanja nem se u Indiji naziva i „seoskom ljekarnom”. Tzv. „metlice za zube” ondje se koriste u svakodnevnoj zubnoj njezi: mlade grančice žvaču se dok ne poprime oblik kista, a zatim se koriste kao četkice za zube. Posljednjih se godina nem iz drugih razloga nalazio u središtu interesa javnosti: Američka poljoprivredna kompanija W.R.Grace, koja je razvila insekticid na osnovi nema, 1995. godine ishodila je patent na stablo neema, koji joj je pak 10. maja 2000. oduzeo Evropski ured za patente. Više od pola milijuna Indijaca prethodno je prosvjedovalo protiv patenta i pokušaja da se ospori njihovo sveto drvo nem.

Biljka iz drugačije perspektive

Stablo nema uspješno uravnotežuje elemente topline, vazduha, vode i zemlje. Nijedan element u njemu ne prevladava. Zahvaljujuči tome, nem kao ljekovita biljka uravnotežuje organizam i reguliše pojačanu aktivnost nervnog sistema kao i pojačanu metaboličku aktivnost kože i organa koji su s njome povezani.

Biljka u našim proizvodima

Listovi neema koriste se u proizvodima preduzeća WALA još otkad je Elisabeth Sigmund, osnivačica kozmetike Dr.Hauschka donijela to ljekovito drvo sa svog studijskog putovanja u Indiju.

♦♦♦♦