Opis

Svi poznaju žute, duguljaste plodove limuna koji se mogu naći u svakoj kuhinji. Iz botaničke perspektive limun je bobica koja u svojoj unutrašnjosti krije prave koštice sa sjemenkama. Stabla ovog kiselog citrusnog voća čiji je izgled i okus poslužio kao inspiracija za mnoge poslovice u hladnijim se krajevima mogu naći samo u staklenicima i botaničkim vrtovima. U toplim krajevima kakvi su mu potrebni za rast stablo limuna može narasti i do pet metara. Tamnozeleni, kožasti listovi imaju aromatičan miris. Stablo je čitave godine prekriveno bijelo-crvenkastim cvjetovima, tako da se svježe dozreli plodovi limuna mogu brati tri do četiri puta godišnje.

Primjene

Limun se uglavnom upotrebljava u kulinarstvu. Nakon banana i grožđa ekonomski je najvažnije voće. Limun ima široku primjenu kao sredstvo za korigiranje okusa i mirisa u brojnim namirnicama, ali i u sredstvima za čišćenje.

U antropozofskoj medicini se limun upotrebljava protiv alergijskih oboljenja.

Kozmetička industrija hvali limunsku kiselinu koja je ušla u modu kao voćna kiselina ili AHA (Alpha Hydroxic Carbonic Acids) kao sredstvo protiv bora na koži.

Zanimljive činjenice

Citrusno voće naziv roda „citrusi” može zahvaliti svojoj sposobnosti da snažnim mirisom odbija moljce i ostale štetočine. Grčka riječ „kedrus” koristila se za drveće jakog mirisa koje je također odbijalo štetočine. Primjerice za tuju, borovicu i cedar (cedrus). Jezična upotreba postala je nejasna, a citrusno voće zadržalo je naziv.

Već prije više od 4000 godina citrusno voće poput limuna uzgajalo se u Kini kao nešto vrlo dragocjeno što je bilo rezervirano samo za cara i visoko pozicionirane službenike. Drveće limuna nazivalo se i „robovima zlatnih glava”, a vlasnicima je donosilo bogatstvo i ugled. Aleksandar Veliki upoznao je limun, „zlatnu jabuku”, tokom svog vojnog pohoda na Aziju (334.-324. pr. Kr.). No limun je tek vijekovima kasnije stigao u naš dio svijeta. Vjerojatno su ga Arapi u 10. vijeku donijeli u Evropu.

Poseban oblik limuna, tzv. „etrog” ili „esrog”, uz palmino lišće, mirtu i grančice vrbe imao je ritualno značenje u okviru jevrejskog Blagdana sjenica (Sukot).

Poznata slika Marca Chagalla „Blagdan (Rabin s limunom)” prikazuje takav plod etroga. Limun mora biti svijetložut i bez ikakvih nedostataka i smije se koristiti samo u prikazanom, vretenastom obliku. Kako bi se dobio taj oblik koji je u prirodi vrlo rijedak, na izraelskim plantažama limuna mladi plodovi rastu u posebnim staklenim kalupima. Brižljivo odabrani zreli plodovi svake se godine u septembru ručno ubiru, pakiraju u konoplju i šalju jevrejskim općinama diljem svijeta.

Biljka iz drugačije perspektive

Kožnata ljuska limuna štiti njegovu sočnu unutrašnjost i zadržava vlažnost sprečavajuči njeno istjecanje. Na taj način kao da to umiječe želi pokazati ljudima koji pate od alergija, primjerice od peludne hunjavice, pa se zbog toga stalno muče s curenjem iz nosa i suznim očima. Limun im daruje snagu kojom mogu vratiti formu. 

Biljka u našim proizvodima

Limun u kozmetici pomaže pri učvršćivanju kože.

♦♦♦♦